Glikemijski indeks: Šta je to zapravo i zašto je važno za naše zdravlje ?!

Glikemijski indeks je termin koji se sve više pojavljuje na člancima vezanim za zdravlje, kao i na deklaracijama namirnica na policama supermarketa. O čemu se zapravo tu radi i zašto nam je bitna informacija o glikemijskom indeksu određenog proizvoda razmatrat ćemo u nastavku teksta.

1981. godine ovaj pojam je uveden kao rezultat naučnih ispitivanja od strane doktora Davida Jenkinsa sa Sveučilišta u Torontu, gdje je otkrivena direktna povezanost između glikemijskog indeksa i našeg fizičkog i mentalnog zdravlja.

Kako je izvršeno ispitivanje? Naime, određenoj skupini dobrovoljaca mjerena je razina šećera u krvi nakon konzumiranja različitih namirnica koje su bogate ugljikohidratima. Rezultat je zanimljiv, kada jedemo šećere dolazi do brzog nagomilavanja šećera u krvi i brzog pada istog, te posljedično brzog pada energije, dok unosom složenih ugljikohidrata koji su bogati vlaknima dolazi do postepenog oslobađanja glukoze u krv, kontinuirano se u krvo nalazi optimalna količina glukoze, što znači puno više kontinuirane energije koju ćemo imati.

Za one koji nisu upućeni, ugljikohidrati(šećeri) se dijele na jednostavne i složene. Svi šećeri koji se unose u organizam se pretvaraju u šećer glukozu, koju ćelije našeg tijela koriste da bi funkcionisale.

Upravo je Glikemijski Indeks odličan način da se prikaže ponašanje svih vrsta šećera nakon što se unesu u organizam.

Namirnice koje sadrže nizak glikemijski indeks uvijek se sastoje od složenih ugljikohidrata i vlakana. Vlakna u voću i povrću imaju jako bitnu ulogu a to je da pružaju osjećaj sitosti. Iz tog razloga, recimo, ne možemo pojesti mnogo jabuka ili banana jer su bogata vlaknima koja mozgu daju signal da se organizam zasitio i da ne treba dalje jesti.

S druge strane namirnice koje imaju visok glikemijski indeks bogate su prostim, rafiniranim bijelim šećerom i veoma su štetne za organizam. Konzumiranjem takvih namirnica dolazi do naglog porasta glukoze u krvi, dolazi do nagle navale energije koja jako brzo nestane što dovodi do pada energije i koncentracije. Zbog toga nam se obično spava veoma brzo nakon konzumacije velike količine rafinisanih slatkiša.

Pored toga, rafinisani slatkiši u pravilu sadrže veliki broj emulgatora, među kojima je i najopasniji- monosodijum glutamat koji je po svom sastavu eksitotoksin, razara nervne ćelije i očni živac, djeluje kao blokator osjećaja sitosti i upravo zbog njega kada krenemo jesti slatkiše teško možemo da se zaustavimo.

Ovaj emulgator se nalazi u većini rafinisanih proizvoda, ne samo u slatkišima.

Grafik koji prikazuje razliku između ponašanja složenog i jednostavnog šećera nakon konzumacije.

Više zanimljivih tekstova o ishrani i zdravlju možete pronaći ovdje.